Gljive Vojvodine

| Vrste | Spisak | Gradja | Konzerviranje | Recepti | Zabava | Knjiga utisaka | Pčelica (sponzor) | Linkovi | Literatura | Novosti |

Listići

Pomoću mikroskopa vidimo da je listić građen od jednog vlaknatog tkiva kao i drugi delovi gljive, a s obe bočne strane prekriva ga trusište. Golim okom promotrimo listiće na uzdužnom preseku gljive.

Listić je gornjim delom prirastao uz klobuk, a suprotna ivica je slobodna. Slobodna ivica može biti glatka, zupčasta ili talasasta. Razmak između prirasle ivice na klobuku i slobodne ivice listića je njegova širina. Listići su široki kad je njihova širina veća od debljine klobuka, a uski ako je taj razmak manji od debljine klobuka. Za listiće koji su u sredini izbočeni, a na oba kraja uži, kažemo da su trbušasti.
Listić bočno omeđuju dve stranice koje sežu po svoj širini i dužini od ivice klobuka do stručka, spajajući se u vrhovima na oba kraja. Razmak između obe stranice je debljina listića. S obzirom na taj razmak listići su debeli i tanki. Obično su debeli listići retki, a tanki listići gusti.
Kažemo da su listići gusti ako je razmak između njih manji od debljine listića, i obrnuto, retki su ako je razmak između listića veći od njihove debljine. Kad su toliko gusti da se susedni listići dodiruju, kažemo da su zgusnuti, a kad su toliko retki da između njih vidimo meso s donje strane klobuka, govorimo o razmaknutim listićima.
Listići su zrakasto raspoređeni oko stručka. Njihov broj je uz ivicu klobuka često veći nego uz stručak, i to zato jer se pojedini listići račvasto razdele ili su različitih dužina. Dugački listići sežu od ivice klobuka do stručka, srednje dugi do polovine, a kratki ni do polovine tog razmaka.

Posebnu pažnju posvećujemo odnosu listića i stručka. Slobodni listići su oni koji su prirasli uz klobuk ali nisu prirasli uz stručak, a ako su prirasli i uz stručak govorimo o pričvršćenim listićima. Oni mogu biti pričvršćeni po celoj svojoj širini ili samo delimično. Kod nekih gljiva, slobodni listići uz stručak su zaobljeni i odmaknuti od stručka, a na drugima su izrezani tako da oko stručka nastaje kružno udubljenje, što je karakteristično npr. za vitezovke. Kod gljiva levkastog oblika listići su najviše obrasli po stručku tako da se više ili manje spuštaju niz stručak.
Za raspoznavanje je značajna i boja listića koja je kod zrelih gljiva često drugačija nego u toku razvoja trusišta. Važna je osobina i to da li je slobodna ivica listića drugačije boje od ostalih njegovih delova.


literatura [4]

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Mapa Sajta | Kontakt | © 2006-2008 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimnazije "Veljko Petrović" Sombor